Broj trenutnih kooperanata je svakako nabolji pokazatelj koliko su se u zadruzi ozbiljno posvetili radu. Naime, sa početne brojke od 4 kooperanta koliko ih je zadruga Klekovača imala prilikom osnivanja, došli su do čak 50. Oni trenutno obrađuju oko 550 hektara površine te na njima uzgajaju stare i autohtone sorte žitarica. 

Poljoprivredna zadruga ‘Klekovača‘ nazvana po istoimenoj planini, nastala je 2015. godine, kada je 6 mladih ljudi prepoznalo potencijal poljoprivredne proizvodnje na području opštine Petrovac. Zadruga svoje proizvode trenutno plasira u supermarkete na području banjalučke regije, a planiraju i širiti svoju proizvodnju. Sve to u skladu sa principima organske poljoprivrede. 

Ono što želimo je da ponudimo domaćem stanovništvu mogućnost nabavke široke lepeze proizvoda koji su dobijenih eko uzgojem od starih sorti, a sve u domaćoj proizvodnji. Ne želimo uvoz, sumnjiv kvalitet i slično. Pored žitarica, planiramo proizvoditi mlijeko i mliječne proizvode, perad i jaja, i na kraju meso i mesne prerađevine. Napominjem, sve u skladu sa početnom idejom osnivanja Zadruge, a to je ekonomski održiv motor ruralnog razvoja na principima organske i ekološke proizvodnje”, ističe Radomir Vukelić, jedan od članova zadruge.

Kooperanti obrađuju 550 ha i na njima uzgajaju stare i autohtone sorte žitarica

U malom selu Drinić, selu sa nešto više od 340 stanovnika, ime ove zadruge danas izgovaraju sa ponosom. No, prema tvrdnjama Vukelića nije uvijek bilo tako. 

“Na samom početku stanovništvo i poljoprivrednici u opštini Drinić su sa nepovjerenjem i podsmijavanjem gledali na osnivanje Zadruge, te u prve dvije godine nije bilo pomaka ka boljem. Kako smo mi rasli i ispunjavali data obećanja, pomagali na privatnom nivou domaćinstva, te sve više proizvodili, tako su se i njihova mišljenja mijenjala. Danas, broj naših kooperanata dovoljno govori o trenutnom stanju i ozbiljnosti našeg poduhvata”, podsjeća se naš sagovornik.

U zadruzi Klekovača se nisu predavali – danas obrađuju 550 ha zemlje

Broj trenutnih kooperanata je svakako nabolji pokazatelj koliko su se u zadruzi ozbiljno posvetili radu. Naime, sa početne brojke od 4 kooperanta koliko ih je zadruga imala prilikom osnivanja, došli su do čak 50. Oni trenutno obrađuju oko 550 hektara površine te na njima uzgajaju stare i autohtone sorte žitarica. 

Kulture koje uzgajamo su autohtone, stare populacije heljde, raži, spelte, kukuruza žutog i bijelog, lana i pšenice. To su žitarice i uljarice kojih smo dovoljno proizveli da bismo ih pustili u prodaju, na tržište BiH. Paralaleno s tim, imamo manje parcele pod ječmom, zobi, bobom, organskom sojom i pokušavamo da uzgojimo crni kukuruz, porijeklom sa Anda“, ponosno ističu iz Poljoprivredne zadruge ‘Klekovača’.

Kontakt sa kupcima je ključan za uspješno poslovanje

U zadruzi shvataju i značaj dobre promocije, društvenih mreža koje im omogućavaju da održavaju kontakt sa svojim kupcima. Na taj način su uvijek u mogućnosti da prate zahtjeve svojih klijenata te da njihove potrebe zadovolje na najbolji način. Poljoprivrednici i zadrugari kojima su Facebook i Viber najvazniji instrumenti prodaje – njihova je definicija.

“Želimo da čujemo utiske naših kupaca, da dobijemo tu povratnu informaciju kako bismo znali da li smo na dobrom putu, na koji način da se mijenjamo na bolje i da im uvijek budemo na usluzi kad je u pitanju kvalitet, količina i dostupnost. U tome nam mnogo pomažu društvene mreže jer one su danas najlakši put kako da kupci dođu do nas i obrate nam se sa svojim sugestijama i kritikama. Hoćemo da da budemo u direktnom kontaktu i zahvalni smo im na svakom pitanju, komentaru ili samo praćenjem naše Facebook stranice “Klekovača“. Zadovoljni kupci su dokaz da radimo pravu stvar i istinsko mjerilo našeg uspjeha, ovim putem takođe želimo da zahvalimo svima njima“, ističe naš sagovornik.

Brašno stare sorte heljde 

Radomir Vukelić: Za razvoj zadrugarstva nebo je granica

Iako stanje zadrugarstva Bosne i Hercegovine, nije pohvalno, postoji izuzetan prostor za napredak i razvoj. Zadrugarstvo bi moglo biti veoma značajno za opstanak sitnih poljoprivrednih proizvođača, koji su sve više i više pogođeni tržišnom konkurencijom. Zadruge bi njima svojim radom mogle obezbijediti siguran otkup njihovih proizvoda i siguran dohodak. Ukoliko pravilno funkcionišu, mogu kreditirati proizvođače, formirati mašinski prsten, prerađivati proizvode te ih tako prodavati na tržištu. Veliku ulogu imaju i u podsticanju demokratije, jednakosti te u ruralnom razvoju. Kako naš sagovornik tvrdi, potencijali su nevjerovatni za one koji su uporni i koji se ne predaju tek tako.

“Bivša Jugoslavija je imala, po nekim izvorima, najsavršeniji sistem zadrugarstva, gdje su seljaci mogli donijeti u zadružni objekat poljoprivredna i šumska dobra, a odnijeti kući svakodnevne kućne potrepštine. Pored toga, sistem zadruga je dopirao do najzabačenijih sela, te pružao mogućnost lokalnom stanovništvu i zapošljavanja i samozapošljavanja. Koliki je potencijal? Samo nebo je granica, za one koji hoće, znaju, mogu i ne predaju se. Za ove 4 godine smo postigli zajednički nevjerovatan i neočekivan uspjeh. Nadam se da ćemo za naredne 4 godine, posmatrati današnju tačku sa iste visine, kao što sada gledamo na 01.07.2015. kada je naša Zadruga osnovana“, završava priču Vukelić za Agroklub.


Autorica

Nataša Tomić

Nataša Tomić

Master student poljoprivrede i novinar iz hobija.

IZVOR: https://www.agroklub.ba/eko-proizvodnja/pz-klekovaca-gledali-su-ih-s-podsmijehom-a-danas-imaju-50-kooperanata/49860/

Leave a Reply

Your email address will not be published.